Prehrambena Industrija - Slovenija

Slovenija: Prigovorom na slavonski kulen štitimo Celjske mesnine

Prigovor Slovenije Europskoj komisiji na postupak registracije slavonskog kulena, koji Hrvatska želi zaštititi oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, nakon što je ta delicija u Hrvatskoj kao nacionalni brend zaštićena već 2013., u Ljubljani službeno tumače kao potez zaštite vlastitog proizvođača, proizlazi iz priopćenja slovenskog ministarstva poljoprivrede, objavljenog danas.

"Prigovor smo podnijeli u skladu s mogućnostima koje daje europska pravna stečevina jer proizvod pod nazivom Slavonski kulen rade i slovenski proizvođači", objavilo je slovensko ministarstvo poljoprivrede, tumačeći svoju odluku da zadnji dan prije isteka zadnjeg roka ulože prigovor na zaštitu hrvatskog Slavonskog kulena.

Proizvod s tim nazivom, prema dostupnim podacima, u Sloveniji proizvodi samo tvrtka "Celjske mesnine" i to u manjim količinama. Na svojim internet stranicama ne navodi koliko ga godišnje plasira, ali tvrdi da ga radi "prema starom slavonskom receptu" te da originalne recepture primjenjuje i u proizvodnji bosanskog sudžuka, srijemske salame i drugih suhomesnatih proizvoda iz svog asortimana.

Koliko je to točno nije poznato, no jedan od najpoznatijih hrvatskih proizvođača kulena Tomislav Galović, koji je prije sedam godina od slovenske vlade zahtijevao zabranu proizvodnju kulena u "Celjskim mesninama", tvrdio je tada da slovenski kulen "nema nikakve veze s originalnim slavonskim". Na Galovićeve zahtjeve u Sloveniji nitko nije reagirao.

S raspadom nekadašnje zajedničke države 90-ih godina prošlog stoljeća, kada su slovenske trgovine zbog logističkih teškoća i privremenog prekida u međusobnoj trgovini oskudijevale s nekom prehrambenim proizvodima, slovenska prehrambena industrija počela ih je sama proizvoditi, a neke čak i zaštitila oznakom nacionalnog brenda ili zaštićenim podrijetlom.

Tako se danas mogu naći na tržištu slovenski proizvođači makedonskog ajvara, srpskog kajmaka, bosanskog sudžuka, varaždinskog zelja, istarskog terana i slični, zbog čega ponekad nastaju problemi kad te proizvode žele zaštititi druge države.

Tvrtka "Košaki" iz Maribora, koja je za švedsko tržište proizvodila "goveđi kulen" s halal certifikatom, skoro je upropaštena prije nekoliko godina, kad ju je tamošnja muslimanska zajednica optužila da je u njenim proizvodima otkriveno svinjsko meso, zbog čega je morala povući manju količinu tog artikla iz svojih trgovina.

Iako to nitko ne želi službeno potvrditi, mediji u Sloveniji znaju ponekad dati na znanje da se i "stopiranjem" ulaska Slavonskog kulena u zajedničku europsku kulinarsku baštinu Hrvatskoj "vraća milo za drago" za njeno "neeuropsko" ponašanje pri registraciji slovenskih kulinarskih specijaliteta u Europi.

Hrvatska je prije dvije godine prigovorom Europskoj komisiji na registraciju slovenske kranjske kobasice izborila da hrvatski proizvođači tu kobasicu mogu proizvoditi sve do 2029. godine.
Isto tako, u Ljubljani se ljute zbog upornih hrvatskih nastojanja da se ospori pravo Slovenije da se vino naziva teran u Europi smije prodavati samo ako je iz Slovenije, iako se većina tog vina proizvede u hrvatskoj Istri, a sličnog je okusa kao i slovensko.

Prijeporima sa Slovenijom oko registracije zaštićenih prehrambenih proizvoda i naziva možda doprinosi i to što je ministar poljoprivrede u tri zadnje slovenske vlade Dejan Židan, koji se najviše zauzima za "samodostatnost" slovenskog poljoprivredno-prehrambenog kompleksa, a ujedno je i predsjednik jake stranke Socijalnih demokrata (SD).

Židan je podrijetlom iz Prekmurja, poljoprivredno najjače slovenske pokrajine, a bio je među najoštrijim protivnicima prodaje Mercatora koncernu Agrokor, tvrdeći da će to uništiti slovensku prehrambenu industriju, što se na sreću nije dogodilo.

Hrvatska i Slovenija imaju zajednički zaštićen jedan proizvod - "Istarski pršut/Istrski pršut", koji ima oznaku zemljopisnog podrijetla. Zahtjev za zaštitom istarskog pršuta podnijela je Hrvatska, na što se Slovenija žalila, a nakon toga postignut je kompromis o zajedničkoj zaštiti.

Početkom ovoga tjedna objavljeno je da je na razini EU zaštićen dalmatinski pršut, čime Hrvatska na razini EU ima zaštićeno devet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uz dalmatinski pršut i istarski pršut/istrski pršut, registrirani i zaštićeni naziv na zajedničkom EU tržištu imaju krčki pršut, ekstra djevičansko maslinovo ulja s Cresa, neretvanske mandarine, ogulinsko kiselo zelje, baranjski kulen, lički krumpir i drniški pršut.